Scenarij: Humanoidni roboti za popunjavanje polica u supermarketima

Modelirani scenarij: humanoidni roboti nadopunjuju police i skeniraju inventar u četiri pilot trgovine europskog lanca supermarketa.

Motion1 Inc. · 2026-05-18

Lanac supermarketa - Popunjavanje polica i skeniranje inventara

Modelirani scenarij: ovaj članak opisuje reprezentativnu implementaciju, izgrađenu na operativnim obrascima tipičnim za sektor, a ne izvještaj o angažmanu s imenovanim klijentom. Brojke su ilustrativne procjene onoga što implementacija ovakvog oblika može postići.

Izazov

Europski lanac supermarketa koji posluje s preko 120 trgovina suočio se s trajnim operativnim problemom: održavanjem popunjenosti polica tijekom radnog vremena. Popunjavanje se obično odvija u dva vremenska okvira – rano ujutro prije otvaranja trgovine i tijekom zatišja sredinom poslijepodneva. No, obrasci kretanja kupaca su se promijenili, i mnoge trgovine sada bilježe stalan protok kupaca tijekom cijelog dana, ostavljajući malo vremena za neprekinuto popunjavanje.

Rezultat su bile vidljive praznine na policama tijekom vršnih sati kupovine, što je izravno utjecalo na prodaju. Interna analiza procijenila je da prazne pozicije na policama koštaju lanac između 3% i 5% potencijalnog dnevnog prihoda po trgovini. Ručno skeniranje inventara – hodanje prolazima s ručnim skenerom radi identificiranja praznina – bilo je dugotrajno i nedosljedno.

Rješenje

Lanac je pilotirao humanoidne robote u četiri trgovine, raspoređujući dva robota po trgovini. Roboti su obavljali dvije primarne funkcije:

• Popunjavanje polica. Roboti prevoze kutije s proizvodima iz skladišta na prodajni prostor i postavljaju pojedinačne artikle na određene pozicije na policama. Prioriteti popunjavanja određuju se podacima o inventaru u stvarnom vremenu iz sustava upravljanja trgovinom.
• Skeniranje inventara. Roboti obavljaju zakazana skeniranja prolaza, koristeći vizualne sustave za identifikaciju praznih pozicija na policama, pogrešno postavljenih artikala i razlika u cijenama. Rezultati skeniranja izravno se unose u platformu za upravljanje inventarom trgovine.

Platforma za upravljanje flotom omogućila je regionalnim menadžerima praćenje rada robota u sve četiri pilot trgovine s centralizirane nadzorne ploče. Radni procesi su standardizirani u svim trgovinama, uz manje prilagodbe za razlike u rasporedu.

Vremenska crta implementacije

• Mjesec 1-3: Detaljno mapiranje trgovine i testiranje navigacije u jednoj pilot trgovini. Putanje robota definirane su kako bi se izbjegla područja gužve kupaca. Uspostavljeni su sigurnosni protokoli za interakciju robota i kupaca (roboti ustupaju prednost kupcima i održavaju minimalne sigurnosne udaljenosti).
• Mjesec 4: Dva robota implementirana u prvoj pilot trgovini. Početni rad bio je ograničen na popunjavanje polica rano ujutro prije otvaranja trgovine.
• Mjesec 5-6: Roboti su počeli raditi tijekom radnog vremena. Protokoli interakcije s kupcima dorađeni su na temelju početnih povratnih informacija.
• Mjesec 7-9: Prošireno na tri dodatne trgovine. Predlošci radnih procesa iz prve trgovine su ponovno korišteni, smanjujući vrijeme postavljanja za približno 60%.

Modelirani rezultati (prvih 9 mjeseci u četiri trgovine)

• Dostupnost polica: Prosječna dostupnost polica tijekom radnog vremena poboljšana je s 91% na 97%.
• Utjecaj na prihod: Procijenjeni porast prihoda od 2,1% po trgovini pripisiv poboljšanoj dostupnosti polica.
• Točnost inventara: Točnost skeniranja inventara dosegla je 99,2%, u usporedbi s 94% kod ručnog skeniranja.
• Učestalost skeniranja: Roboti su dovršavali skeniranje inventara cijele trgovine tri puta dnevno, u usporedbi s prethodnim jednom dnevnim ručnim skeniranjem.
• Preraspodjela rada: Osoblje trgovine prethodno zaduženo za popunjavanje polica premješteno je na korisničku podršku i pripremu svježe hrane – područja gdje je lanac imao manjak osoblja.
• Povratne informacije kupaca: Početna istraživanja pokazala su da je 78% kupaca bilo neutralno ili pozitivno u vezi s prisutnošću robota. Negativne povratne informacije uglavnom su se odnosile na gužvu u prolazima tijekom popunjavanja polica, što je riješeno prilagodbom rasporeda popunjavanja.

Ključni zaključci

Za trgovce koji razmatraju implementaciju humanoidnih robota, ovaj pilot nudi nekoliko praktičnih lekcija:

1. Počnite tamo gdje je ograničenje vrijeme, a ne broj zaposlenih. Vremenski okviri za popunjavanje polica bili su smanjeni zbog cjelodnevnog protoka kupaca. Roboti su opravdani dostupnošću polica tijekom radnog vremena, a ne uklanjanjem ljudi s prodajnog prostora.

1. Uložite u softverski sloj. Platforma za upravljanje flotom bila je jednako važna kao i hardver. Ponovno korištenje predložaka radnih procesa iz prve pilot trgovine smanjilo je vrijeme postavljanja u sljedeće tri za otprilike 60%, i dalo regionalnim menadžerima jednu nadzornu ploču za sve četiri.

1. Planirajte ubrzanje od 3-6 mjeseci. Prva trgovina zahtijevala je tri mjeseca mapiranja i testiranja navigacije prije nego što je robot pomaknuo ijednu kutiju. Sukladno tome, predvidite vrijeme i strpljenje.

1. Mjerite ono što je važno. Dostupnost polica i porast prihoda bili su glavni brojevi, ali točnost skeniranja, učestalost skeniranja i raspoloženje kupaca ispričali su potpuniju priču. Puna vrijednost implementacije proteže se daleko izvan blagajne.

1. Angažirajte kupce kao i osoblje. U trgovini, javnost dijeli prostor s robotom. Povratne informacije iz anketa dovele su do konkretnih promjena ovdje, uključujući rasporede popunjavanja polica prilagođene za smanjenje gužve u prolazima, dok se osoblje trgovine premjestilo na korisničku podršku i pripremu svježe hrane.

Pilot ovog lanca pokazuje da je implementacija humanoidnih robota u maloprodaji praktična, korisna i ostvariva s trenutnom tehnologijom. Ključ je tretirati to kao promjenu u poslovanju trgovine, a ne kao kupnju tehnologije, planiranu oko radnog vremena, udobnosti kupaca i predložaka koji trgovinu broj dva čine bržom od trgovine broj jedan.

← Natrag na blog